Sanja Šimleša rođena je 1980. godine u Splitu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je psihologiju (2004. godine) i završila Poslijediplomski doktorski studij psihologije. 2021. godine izabrana je u zvanje izvanredne profesorice na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu.
Njezin cjelokupni znanstveni rad i znanstveni interesi usmjereni su na rani kognitivni i komunikacijski razvoj djece predškolske dobi.
Dodatno se usavršavala u području psihološke procjene djece u Centru za istraživanje djece Sveučilišta Yale, Klinici za autizam i neurološki razvoj Sveučilišta California, Odsjeku za psihijatriju Sveučilišta California i Centru za ljudski razvoj i poremećaje – Centru za autizam Sveučilišta Washington.
Urednica je hrvatskog izdanja Opservacijskog protokola za dijagnostiku autizma ADOS-2.
U razdoblju od 2004. do 2023. godine sveukupno je bila (ko)autorica na 50 radova prezentiranih na domaćim i međunarodnim skupovima.
Objavila je četiri poglavlja u knjigama, 31 znanstveni rad u časopisima, kao i tri stručna rada.
Od 2017. do 2022. godine bila je voditeljica Nastavno-kliničkog centra Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Dobitnica je Priznanja za najbolje ocijenjenu nastavnicu na poslijediplomskom
specijalističkom studiju “Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji” te dviju nagrada (Nagrada najboljoj mladoj znanstvenici (2016.) i Nagrada za promicanje cjeloživotnog obrazovanja (2015.).
Okrugli stol govorit će o najčešćim problemima/teškoćama mentalnog zdravlja autističnih osoba i stanju podrške autističnim osobama na području mentalnog zdravlja u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na važnost interdisciplinarne suradnje stručnjaka_inja koji_e rade s autističnim osobama u prevenciji problema mentalnog zdravlja i podršci osobama s postojećim problemima mentalnog zdravlja.
Poteškoće s mentalnim zdravljem imaju autistične osobe s intelektualnim teškoćama i bez intelektualnih teškoća.
Odrasle autistične osobe (osobe s autizmom) bez intelektualnih teškoća onakvi su kakva će brojna autistična djeca biti. Govoreći_e smo, brojni_e imamo poslove, imamo obitelji i djecu koja su i sama autistična. Ali za sustave ne postojimo. Događaju nam se neprihvaćanje na poslovima, diskriminacija, izostanak razumnih akomodacija, mobbing, a kod autističnih žena i zlostavljanja od strane partnera. To sve utječe na naše mentalno zdravlje. U našem fenotipu autizma najveća podrška koju trebamo je ona psihološka i ako smo loše nasušno nam treba pravilna psihijatrijska podrška uz razumijevanje autizma i autističnih značajki.
“Na terapiji učim kako se pobrinuti za svoje granice i samozbrinjavanje mentalnog zdravlja,
ali i moja terapeutica uči od mene o autizmu.
Uvažava moje autistične značajke i kulturu autističnih. To mi je jako važno”
Moderatorica: Nataša Božić Šarić
Sudionice okruglog stola:
-
doc. dr. sc. Jasmina Stošić
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetIzv. prof. dr. sc. Sanja Šimleša
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet - mag. psih. Maja Bonačić
voditeljica psihoterapijske grupe podrške za autistične odrasle osobe bez intelektualnih teškoća
voditeljica psihoterapijske grupe podrške za autistične adolescente
mag. psih. Lea Devčić Conjar
apsolventica edukacije za Gestalt psihoterapeuta koja niz godina radi i s autističnom populacijom
Sunčica Lovrečić Čekić, Predsjednica udruge ASK
autistična samozastupnica